U Napretku održana tribina na temu: „Zašto je nestalo vinogradarstvo u Bosni?“

U Napretku održana tribina na temu: „Zašto je nestalo vinogradarstvo u Bosni?“

23. svibnja 2017. u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak – Zagreb održana je tribina „ Zašto je nestalo vinogradarstvo u Bosni? – (Vinogradarstvo Bosne od najstarijih vremena do danas.)". Predavač dr. sc. Jure Beljo, inače dugogodišnji sveučilišni profesor agronomije, danas u mirovini, koji je predavao kolokvij oplemenjavanja bilja na Odjelu agronomiju, ekologiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Svoj znanstveni interes također je usmjerio prema proučavanju vinove loze na području Bosne i Hercegovine pa je tako nastao i Atlas vinogradarstva i vinarstva Bosne i Hercehovine kao i knjiga Zaboravljene i zapostavljene kulture Hercegovine.
Na početku predavanja sve prisutne pozdravio je dr. sc. Tomislav Dubravac, predsjednik HKD Napredak - Zagreb i voditelj Kluba znanstvenika. U nekoliko uvodnih rečenica upoznao nas je o radu prof. Belje, kao i o temi Napretkove tribine.
Predavanje je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu, temeljeno na povijesnim činjenicama moglo se vidjeti da je u vrijeme rimske vlasti na ovim prostorima vinogradarstvo bilo izuzetno zastupljeno pa sa tako u dijelove Bosne proširilo iz područja Panonske provincije, a u područje današnje Hercegovine iz Dalmatinske provincije. U srednjem vijeku, vidljivo je iz starih zapisa, da su proizvedene velike količine vina na području današnje Bosne, ali sa dolaskom turske vlasti u XV. I XV. Stoljeću ta proizvodnja naglo se smanjuje zbog visokih poreza i zabrane korištenja alkohola u područjima pod islamskom vlašću. U dobrom dijelu negativno je na razvoja vinarstva u Bosni doprinijela ičinjenica o klimatskim promjenama (naglo zahlađenje tzv. „malo ledeno doba") pa je tako što političkim, a što klimatskim promjenama, vinogradarstvo Bosne lagano iščezlo sa tih prostora, a zamijenila ga je šljiva koja se prvi puta u Bosni spominje sa dolaskom Turske. U drugom dijelu svog predavanja prof. Beljo govori o obnovi vinogradarstva u Bosni koje se ponovno javlja krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća, sadnjom vinograda u području Žepča, Dervente, Prnjavora i Banja Luke. Klimatske promjene, zatopljenje i novi trendovi ponovno idu u prilog obnove vinogradarstva tako da se sa dobrom strategijom u sadnji i zaštite vinove loze, načinom prerade i novim tehnologijama za zbrinjavanje vina može očekivati povratak davne vinarske tradicije u Bosnu.