ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA HKD NAPREDAK

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA HKD NAPREDAK

U Sarajevu je u velikoj dvorani Općine Stari Grad 24. rujna 2016. godine održana Izborna Skupština Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Zastupnici 63. Izborne Skupštine su ponovo izabrali mons. prof. dr. Franju Topiću za predsjednika Društva u iduće četiri godine. Zastupnici napretkovih Podružnica iz BiH i inozemstva izabrali su i dopredsjednike Društva, te članove Središnje uprave, Nadzornog odbora i Stegovnog suda. Na Skupštini su kao zastupnici Hrvatskog društva Napredak Zagreb nazočili dr. sc. Tomislav Dubravac, predsjednik i član Upravnog odbora prof. dr. sc. Ivica Kisić, a kao gosti prof. dr. sc. Dražen Vikić Topić te Mario Milošević, tajnik. Iako je Upravni odbor Glavne podružnice Zagreb predložio članove za dopredsjednika odnosno člana Središnje uprave, u tijela Društva nije izabran niti jedan član Glavne Podružnice Napretka u Zagrebu. Držimo kako Glavna podružnica Napretka u Zagrebu po svojima brojnim aktivnostima, strukturi članstva, ugledu i tradiciji svakako zaslužuje imati svoje predstavnike u Središnjoj upravi Društva.

 

Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. – 2015.

Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. – 2015.

U Napretkovom kulturnom centru u organizaviji Kluba znanstvenika HKD Napredak – Zagreb održana je tribina pod nazivom „Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. – 2015." Poznato je da već godinama broj stanovnika u Hrvatskoj kontinuirano opada i ako se nastavi sadašnji trend smanjenja broja stanovnika koji godišnje iznosi oko 15.000, što je broj stanovnika manjeg grada u Hrvatskoj veličine Makarske, velika je vjerojatnoća da će Hrvatska 2050. godine imati oko 3 milijuna stanovnika. Stanje u Hrvatskoj je loše, a kakvo je tek u Bosni i Hercegovini slikovito su predočili sudionici tribine Franjo Marić, prof. i prof. dr. sc. Stjepan Šterc sa Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U uvodu predavanja dr. sc. Tomislav Dubravac, predsjednik HKD Napredak – Zagreb i voditelj kluba znanstvenika kratko je upozorio na demografsko stanje, predstavio predavače i pozdravio goste među kojima su bili: dr. Božo Ljubić, u ime predsjednika Sabora akademika Željka Reinera, prof. dr. sc. Stipu Boticu, u ime Matice hrvatske, akdemika Mirka Zelića u ime HAZU-a te Željka Zaninoviće u ime gradonačelnika Zagreba.
Franjo Marić video prezentacijom, u brojkama prema popisu župa u Bosni i Hercegovini od 1991. – 2015., došao je do katastrofano poražavajućih podataka o broju stanovnika po dekanatima i biskupijama Bosne i Hercegovine gdje je obrađen broj Hrvata katolika po župama. Vidljivo je da se Hrvati u Bosni i Hercegovini nalaze pred demografskim krahom. Samo podatak da se broj Hrvata na području takozvane Republike Srpske od 1991. do 2015. godine smanjio za 93,8 %, dovoljno slikovito govori o teškom stanju Hrvata na tom području, a broj stanovnika je i dalje u opadanju. Nisu mnogo bolji rezultati niti u Federalnom dijelu BiH, a stanje je nešto bolje jedino u Zapadno-hercegovačkom kantonu, jer je došlo do preseljenja stanovnika iz centralnih dijelova BiH, a i činjenica da ti dijelovi nisu bili izloženi ratnim razaranjima kao drugi krajevi BiH. Nedvojben zaključak nakon Marićeve prezentacije bio je da se Hrvati u BiH nalaze pred izumiranjem. Što se može još učiniti i koji su glavni razlozi takvog stanja, pokušao je odgovoriti gost tribine dr. Božo Ljubić navodeći kao glavne razloge političko stanje i obespravljenost Hrvata u BiH. O gospodarskim resursima koji su bitan činbenik opstojnosti nekog naroda, govorio je akademik Mirko Zelić, navodeći pri tome relevantne podatke prikupljene istraživanjima HAZU-a u Hrvatskoj gdje navodi da gospodarsko bogatstvo i broj stanovnika u Hrvatskoj ne bi trebali imati problema za svoju održivost, ali da zbog očito loše vođene politike stanje je takvo kakvo je sada.
Ugledni demograf prof. dr. Stjepan Šterc to je samo još više potkrijepio podatcima o lošoj gospodarskoj i demografskoj politici. Iako se nalazio u stožeru sadašnje vladajuće garniture, a bio je prisutan i svim ozbiljnijim razgovorima o demografiji u svim dosadašnjim Vladama od 1991. godine, došao je do zaključka de se demografsko pitanje koristi samo u dnevno-političke i izborne svrhe i da ne postoji ozbiljna strategija za rješavanje tog problema. Sama situacija da je danas odnos nezaposlenih i zaposlenih u Hrvatskoj 1:1,2, a prije 25 godina je bio 1:3, dovoljno govori o alarmantnosti takvog stanja koje vodi u neodrživst mirovinskog sustava. Ako se još doda i činjenica da je demografski manjak Hrvata u Hrvatskoj bio popunjavan doseljavanjem Hrvata iz BiH, ta slika budućnosti je još tragičnija. Mračna statistika je neumoljiva i prognoza ne daje izglede u dobru budućnost. Samo hitni i radikalni potezi mogu nešto popraviti ovakvo stanje, a da li će političari i nadležne institucije to učiniti veliko je pitanje, a breme odgovornosti za to, nalazi se na njima.